Važnost pravovremene dijagnoze
Kardiovaskularne bolesti je važno otkriti što je prije moguće kako bi se moglo započeti savjetovanje i liječenje. U tome važnu ulogu igra procjena kardiovaskularnog rizika. Redovne krvne pretrage mogu pomoći u otkrivanju visokih razina lošeg LDL kolesterola.
Saznajte više o važnosti pravovremene dijagnoze
Čimbenici rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti
Stanja kao što su ishemija, akutni infarkt miokarda i cerebrovaskularne bolesti (na primjer, ishemijski i hemoragijski moždani udar), mogu se pravovremeno spriječiti djelujući na promjenjive čimbenike rizika:
- Povišena vrijednost LDL kolesterola u krvi koja dovodi do stvaranja masnih plakova u arterijama. Oni progresivno rastu tijekom godina, a mogu kalcificirati pa čak i rupturirati;
- Pušenje: rizik od kardiovaskularnih bolesti izravno je proporcionalan broju popušenih cigareta u jednom danu. Točnije, rizik od srčanog udara tri puta je veći u muškaraca i šest puta veći u žena koje puše dvadeset ili više cigareta dnevno u usporedbi s nepušačima;
- Hipertenzija: kada krvni tlak prelazi 120/80 mmHg rizik povećava se za 60%;
- Dijabetes je varijabilan čimbenik rizika jer se može raditi o nasljednom i stečenom obliku bolesti. Dijabetičari imaju veći rizik od obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti, posebno povezanih s prisutnošću oštećenja organa ili poli-vaskularne bolesti;
- Pretilost: osobito u području abdomena, povećava rizik od koronarne bolesti srca i povećava prevalenciju drugih čimbenika rizika, kao što su hipertenzija i dijabetes. To znači da prekomjerna težina uzrokuje izravno oštećenje arterija, ali i neizravno oštećenje, posredovano drugim uvjetima koji zauzvrat pogoduju kardiovaskularnim bolestima;
- Tjelesna neaktivnost.
Nepromjenjivi čimbenici rizika
Nepromjenjivi čimbenici rizika oni su čimbenici na koje nije moguće izravno utjecati, a čije se posljedice ipak mogu ublažiti usvajanjem pravilnog načina života i preventivnih mjera;
- dob (preko 50 godina);
- spol; srčani udar i ateroskleroza općenito su češći u muškaraca nego u žena, ali rizik između muškaraca i žena obično se izjednačuje uslijed menopauze;
- geni, obiteljsko nasljeđe; porodična hiperkolesterolemija najčešća je nasljedna metabolička bolest kod koje koncentracija masnoće u krvi daleko premašuje preporučene razine. Radi se o izrazito visokim vrijednostima LDL kolesterola (takozvanog „lošeg“ kolesterola) koje su u krvi prisutne od rođenja. U takvih osoba kardiovaskularne komplikacije mogu nastupiti i u mlađoj životnoj dobi.
Simptomi kardiovaskularnih bolesti
Kardiovaskularne bolesti mogu nastupiti iznenada, bez nekih prethodnih upozoravajućih simptoma i znakova ili se razvijaju postepeno tijekom godina. Bolesnik često postaje svjestan bolesti tek kada se pojave očiti simptomi, na primjer, kada arterija postane začepljena - što dovede do boli u prsima.
Simptomi kardiovaskularnih bolesti različiti su i specifični za svaku pojedinu bolest. Posjetite naš chatbot OLI i saznajte kojim se simptomima manifestiraju pojedine kardiovaskularne bolesti.
Dijagnoza kardiovaskularnih bolesti
Za postavljanje dijagnoze potrebno je provesti kardiološki pregled, koji uključuje anamnezu (razgovor s bolesnikom) i detaljan fizikalni pregled. Često su potrebne određene specifične pretrage kako bi se potvrdila dijagnoza i utvrdila težina bolesti.
Pregledi mogu uključivati:
-
laboratorijsko – biokemijske nalaze krvi i urina;
-
elektrokardiogram;
-
test opterećenja;
-
rentgensku snimku srca i pluća;
-
ehokardiografiju (ultrazvuk srca);
-
magnetsku rezonanciju (MR);
-
kompjutersku tomografija (CT);
-
perkutanu koronarnu angiografiju (PCA) i eventualne druge pretrage.
