Čini se da koristite stariju verziju Internet Explorera koja nije podržana. Savjetujemo da ažurirate svoj preglednik na najnoviju verziju Microsoft Edgea ili razmislite o korištenju drugih preglednika kao što su Chrome, Firefox ili Safari.

li

Snižavanje lošeg, LDL kolesterola može značiti spašen život

Pridružite nam se u borbi protiv kardiovaskularnih bolesti, glavnog uzroka smrtnosti u svijetu. Saznajte kako preporučena, niža vrijednost kolesterola može smanjiti rizik od srčanog i moždanog udara. Dijagnozu možete postaviti jednostavnom krvnom pretragom, određivanjem lipidnog profila.

Što su lipidi?

Lipidi su tvari koje nam služe kao izvor energije u organizmu. Možemo ih unijeti hranom, ali ih naš organizam i sam može stvarati. Iako su svi lipidi značajni, razvoju određenih patoloških stanja najviše pridonose kolesterol i trigliceridi, zato njih i najčešće određujemo u krvi.

Kolesterol je neophodan za normalno funkcioniranje organizma, ali isto tako visoka razina kolesterola u krvi značajan je čimbenik rizika za razvoj bolesti srca i krvnih žila.

krv

 

Što je lipidni profil?

Lipidni profil je laboratorijski test koji zahtijeva liječnik, a osmišljen je za provjeru normalnih vrijednosti lipida, odnosno LDL-a, HDL-a, VLDL-a, triglicerida i ukupnog kolesterola, koji, kada su izvan njihovih normalnih granica, predstavljaju visok rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti, kao što su srčani ili moždani udar te bolest perifernih krvnih žila.

Lipidni profil

Lipidni profil grupa je testova kojim se određuju vrijednosti lipida u krvi, a obuhvaća mjerenje četiri vrste masnoća u krvi.

  • Ukupni kolesterol: predstavlja ukupni zbroj kolesterola u krvi; preporučene vrijednosti < 5 mmol/l za muškarce i žene.
  • LDL kolesterol: njegove povišene vrijednosti u krvi uzrokuju nakupljanje masnih naslaga koje nazivamo plakovima, koji, pak, u stijenki arterija uzrokuju aterosklerozu. Preporučene su vrijednosti ovisne o izračunatom kardiovaskularnom riziku. Njegova bi koncentracija u krvi trebala biti manja od 2,6 mmol/L, odnosno manja od 1,8 mmol/L u osoba s visokim kardiovaskularnim rizikom.
  • HDL kolesterol: pomaže u skupljanju viška LDL kolesterola iz tkiva i tako čuva naše arterije. Preporučene vrijednosti bi trebale biti manje od 1 mmol/l za muškarce te manje od 1,2 mmol/l za žene.
  • Trigliceridi: njihova povišena vrijednost znači da se unosi više kalorija nego što ih se troši. Preporučena vrijednost u organizmu iznosi manje od 1,7 mmol/l.
linija3

Vrijednost ukupnog kolesterola može liječniku pomoći odrediti pojedinačni kardiovaskularni rizik, to jest, kolika je vjerojatnost 10-godišnjeg rizika od srčanog ili moždanog udara.

linija3

Koji su rizici povišenog kolesterola?

Visoke razine LDL kolesterola, takozvanog "lošeg" kolesterola, glavni su čimbenik rizika za srčani i moždani udar. Ne reagirajte kada je već prekasno; jednom jednostavnom laboratorijskom pretragom možete na vrijeme sačuvati Vaše krvne žile!
Dugoročno održavanje kolesterola u preporučenim vrijednostima sprječava kardiovaskularne događaje za 80%.

Povišen rizik

Znate li koliki je Vaš LDL kolesterol?

Liječnik Vas može uputiti u sve potrebne detalje te Vam sugerirati koje je sve pretrage potrebno učiniti. Ponudit će objašnjenje za Vaše razine kolesterola te razgovarati s Vama o mogućnostima liječenja, u slučaju da vrijednosti kolesterola nisu kakve bi trebale biti.

To je osobito važno za ljude koji puše, imaju druga zdravstvena stanja, kao što su dijabetes ili upalna stanja, ili, pak, imaju obiteljsku povijest bolesti srca, visokog krvnog tlaka ili moždanog udara.

Tko bi trebao provjeriti svoj kolesterol?

Muškarci bi barem jednom do 35. godine života trebali odrediti svoj LDL kolesterol, dok se ženama savjetuje da to naprave do 45. godine. Osobe visokog kardiovaskularnog rizika trebale bi kontrolirati svoj LDL kolesterol mnogo češće. Osobe s kardiovaskularnim bolestima i osobe s povišenim rizikom češće trebaju kontrolirati ​​kolesterol i druge čimbenike rizika.

Ukoliko u obitelji postoji povijest osoba koje su vrlo rano doživjele srčani ili moždani udar, vrijednost kolesterola trebalo bi odrediti što je moguće ranije; po mogućnosti već u dječjoj dobi. Bitno je provjeriti postoji li rizik od nasljedno povišenog kolesterola i bolesti koja se zove porodična hiperkolesterolemija.

Razgovarajte sa svojim liječnikom obiteljske medicine, posebice ako u obitelji postoji povijest preranog gubitka člana obitelji, odnosno, bližeg srodnika, zbog posljedica srčanog ili moždanog udara ili drugih posljedica aterosklerotske bolesti u dobi mlađoj od 55. godina. 

Svako sniženje LDL kolesterola za 1 mmol/l snižava velike kardijalne događaje za 22%.

Znate li kako pravilnim odabirom hrane možete utjecati na poboljšanje ukupnog lipidnog profila?

Kliknite na chatbot Oli i informirajte se

 

newww
li

 

Objašnjenje kratica:

  • HDL, eng, high density lipoproteins; lipoproteini visoke gustoće
  • IM, infarkt miokarda
  • LDL,eng. low density lipoproteins; lipoproteini niske gustoće

Literatura:

  1. MSD priručnik za pacijente. Dostupno na: http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/endokrinologija/poremecaji-lipida - pristupljeno veljača 2022.
  2. Mach F, Baigent C, Catapano AL et al 2019 ESC/EAS Guidelines for themanagement of dyslipidaemias: lipid modification to reduce cardiovascular risk; European Heart Journal 2020; 41: 111-188
  3. Heart UK, Cholesterol Charity. Dostupno na: https://www.heartuk.org.uk/cholesterol/understanding-your-cholesterol-test-results- - pristupljeno 2022.
  4. American Heart Association- Cholesterol. Dostupno na: https://www.heart.org/en/health-topics/cholesterol/how-to-get-your-cholesterol-tested - pristupljeno veljača 2022.
  5. Ference BA, Ginsberg HN, Graham I et al Eur Heart Journal 2017; Low-density lipoproteins cause atherosclerotic cardiovascular disease. 1. Evidence from genetic,epidemiologic,and clinical studies. A consensus steatment from the European Atherosclerosis Society Consensus Panel; Eur Heart Jour 2017:38; 2459-2472
  6. Ference BA, Graham I, Tokgozoglu L, Catapano AL. Impact of lipids on cardiovascular health: JACC Health Promotion Series. 2018;17(10):1141-1156. doi:10.1016/j.jacc.2018.06.046
  7. Reiner Ž. MEDIX, God.26 Br146 Porodična hiperkolesterolemija rijetko prepoznata i još rjeđe liječena bolest
  8. Nordestgaard BG et al, Concensus Statement of the European Atherosclerosis Society; EHJ 2013;34:3478-3490
HR2304047844