Povišen LDL kolesterol - čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti
Snižavajući LDL kolesterol možemo spasiti živote! Saznajte kako Vam snižavanje LDL kolesterola može pomoći smanjiti rizik od srčanog i moždanog udara.
Čini se da koristite stariju verziju Internet Explorera koja nije podržana. Savjetujemo da ažurirate svoj preglednik na najnoviju verziju Microsoft Edgea ili razmislite o korištenju drugih preglednika kao što su Chrome, Firefox ili Safari.
Snižavajući LDL kolesterol možemo spasiti živote! Saznajte kako Vam snižavanje LDL kolesterola može pomoći smanjiti rizik od srčanog i moždanog udara.
Kolesterol je masna tvar, poput voska, koji se nalazi u svakom organizmu. Pomaže u proizvodnji hormona i vitamina te u izgradnji stanice.
Kolesterol nije nužno "loš", on postaje štetan samo kada je njegova koncentracija u krvi povišena. LDL kolesterol, zvan još i "lošim" kolesterolom, odgovoran je za nakupljanje masti u arterijama i nastanak ateroskleroze. Dok HDL kolesterol, takozvani "dobar" kolesterol, nosi LDL daleko od arterija u jetru gdje se razgrađuje. Međutim, mnogo dodatnih faktora igra ulogu u metabolizmu kolesterola i njegove uloge u nastanku bolesti srca i krvnih žila.
LDL čestice (lipoproteini male gustoće) prenose kolesterol iz jetre do stanica. Višak kolesterola može se taložiti na stijenki arterija te uz još neke druge tvari stvara plak (masna naslaga), koji s vremenom može uzrokovati začepljenje krvnih žila. Iz tog se razloga LDL kolesterol naziva i “lošim kolesterolom”.
HDL čestice (lipoproteini velike gustoće) sakupljaju na sebe suvišan kolesterol iz krvi i tkiva zatim ga prenose u jetru. Na taj način smanjuju vjerojatnost nagomilavanja kolesterola na stijenki krvnih žila i vjerojatnost razvoja kardiovaskularnih bolesti. Iz tog se razloga HDL kolesterol naziva “dobrim kolesterolom”.
Povišena vrijednost kolesterola u krvi naziva se hiperkolesterolemija. Najopasnija posljedica hiperkolesterolemije je odlaganje viška kolesterola u stijenke krvnih žila, ponajprije arterija. Takve nakupine kolesterola u stijenki krvne žile zovemo plakovima. Aterosklerotski plakovi dovode do sužavanja krvnih žila i smanjenja njihove elastičnosti posljedica zbog čega dolazi do lošije opskrbe tkiva krvlju i kisikom.
Ateroskleroza je neposredni čimbenik rizika za nastanak brojnih krvožilnih bolesti kao što su angina pektoris, srčani i moždani udar, bolesti bubrega, te bolesti perifernih arterija, ruku i nogu.
Sljedeći faktori mogu doprinijeti visokoj razini LDL kolesterola i dovesti do razvoja kardiovaskularnih bolesti.
Može li visok LDL kolesterol biti nasljedan? Geni mogu biti uzrok povišenih razina kolesterola u krvi, naime, povišeni LDL kolesterol možete naslijediti i od Vaših roditelja. Saznajte više o porodičnoj hiperkolesterolemiji
Prof. dr. sc. Alen Ružić, redoviti profesor na katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, u videu objašnjava povezanost kolesterola i kardiovaskularnih bolesti. Saznajte zašto je potrebno izračunati Vaš kardiovaskularni rizik na temelju kojeg se postavljaju ciljevi snižavanja njegovih povišenih vrijednosti.
Ciljane vrijednosti kolesterola trebale bi se određivati individualno, za svakog pojedinca, prema prethodno izračunatom kardiovaskularnom riziku. Za procjenu kardiovaskularnog rizika, osim vrijednosti LDL kolesterola, također treba uzeti u obzir dob, spol, pušenje i ostale navike, vrijednosti krvnog tlaka, ostale pridružene bolesti kao i eventualne bolesti u obitelji. Što je sve potrebno i kako procijeniti kardiovaskularni rizik saznajte od našeg virtualnog asistenta OLI-ja.
Preporučene ciljane vrijednosti kolesterola
Procjena kardiovaskularnog rizika | Vrijednost LDL kolesterola |
---|---|
Za osobe niskog KV rizika | < 3,0 mmol/L |
Za osobe s umjerenim KV rizikom | < 2,6 mmol/L |
Za osobe s visokim KV rizikom | < 1,8 mmol/L |
Za osobe s vrlo viskom KV rizikom | < 1,4 mmol/L |
LDL kolesterol glavni je čimbenik rizika za nastanak srčanog i moždanog udara te razvoj aterosklerotske kardiovaskularne bolesti. Ako su razine LDL kolesterola previsoke, to može povećati rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema. Nije uvijek jednostavno postići ciljanu vrijednost, ali promjenom životnih navika možete poboljšati zdravlje Vašeg srca. Kako? Odgovore ima OLI, naš virtualni zdravstveni asistent.
Nastaje uslijed stvaranja plakova na krvnim žilama koje hrane srčani mišić.
Posljedica je potpunog začepljenja jedne ili više
koronarnih arterija (krvne žile koje prehranjuju srce).
Predstavlja rapidni gubitak moždane funkcije zbog poremećenog dotoka krvi u mozak bilo uslijed ishemije (nedovoljnog protoka krvi) ili zbog krvarenja.
Periferna arterijska bolest nastaje kao posljedica ateroskleroze perifernih arterija.