Možete biti super vitki i imati povišene masnoće u krvi – napravite lipidogram

Stručnjaci upozoravaju kako jasne smjernice za otkrivanje, praćenje i liječenje povišenog kolesterola postoje, no ono je i dalje u najvećoj mjeri ignorirano od strane pacijenata, pa će jedan od prvih lijekova koji će pacijenti izbaciti iz svoje terapije biti statini, odnosno lijekovi koji snižavaju kolesterol.
Kako prevencija i liječenje dislipidemije može imati značajne benefite i za osobe koje potencijalno mogu patiti od ishemijskih bolesti srca, ali i za cijelo društvo, kao i uštede koje bi se ostvarile u zdravstvenom sustavu kod ranog prepoznavanja i liječenja ove bolesti, zamolili smo izv. prof. dr. sc. Kristinu Selthofer – Relatić sa Zavoda za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Osijek da nam približi aktualne trendove u prepoznavanju i liječenju ove bolesti.

Uzrok povišenih masnoća može biti metabolički genetski poremećaj

Dislipidemija odnosno njezina podvarijanta hiperkolesterolemija je direktan rizik za koronarnu aterosklerotsku bolest. U proučavanju ovog poremećaja zadnjih desetljeća smo svjesni potreba prepoznavanja lipoproteina unutar kolesterola, a u poseban fokus nam je došao LDL kolesterol jer je ključan građevni element aterosklerotskog plaka upravo LDL čestica, odnosno loša masnoća u krvi. Ovdje treba odmah biti jasan i reći da su LDL čestice neophodne jer su građevni mehanizam stanica i važne su za signalizacijske molekularne mehanizme. Dakle, u jednoj razini su nam neophodne, ali je pogrešno očekivati da su nam potrebne visoke vrijednosti lipida da bi se mehanizmi održavali. Oni su izvor energije, ali organizam sam regulira koliko mu LDL čestica treba. Do poremećaja u ovoj regulaciji dolazi iz dva ključna razloga. Primaran razlog je genetski poremećaj, a sekundarna dislipidemija je posljedica nezdravog životnog stila, objašnjava izv. prof. Selthofer – Relatić.

Dislipidemija kao prekomjerna produkcija ili smanjeno razgrađivanje dijelova lipidnog sustava i to kao poremećaj nastao po genetskoj osnovi u fokusu je znanstvenika posljednjih godina.

Sada se posebno bavimo obiteljskom hiperkolesterolemijom koja se u incidenciji javlja jedan na oko 300 osoba¹ u općoj populaciji, što nije mali broj. Jedan od prvih signala da bi se moglo raditi o genetskoj hiperlipidemiji je kada imamo osobu s aterosklerotskom kardiovaskularnom bolesti već u mlađoj dobi. U ovom slučaju to je kod muškaraca ispod 55 godine starosti, a kod žena ispod 65 godina. Druga velika grupa je sekundarna dislipidemija kao stečena bolest tijekom života zbog neadekvatne prehrane, odnosno prehrane s puno zasićenih masnih kiselina sjedilačkog način života, malo kretanja, prehrane i naglim porastom tjelesne mase, priča ova kardiologinja.

Indeks tjelesne mase ne govori ništa o rizičnim masnoćama

No, ono što je zanimljivo, a što objašnjava ova vrsna osječka specijalistica, je da očigledna pretilost uopće nije jedini pokazatelj dislipidemije, već ona može biti prisutna i kod posve vitkih ljudi.

Kada govorimo o pretilosti, moramo naglasiti da nije svaka debljina jednaka i da razlikujemo potkožno masno tkivo i visceralno masno tkivo koje oblaže unutrašnje organe kao što su jetra, srce, bubrezi, a ono može biti i oko krvnih žila. Upravo to unutarnje masno tkivo je aterogeno masno tkivo. Stoga osoba ne mora biti naočigled pretila, a svejedno može imati puno aterogenog masnog tkiva koje rađa aterogenu lipidemiju. Takvi pacijenti imaju veću učestalost ateroskleroze nego oni koji su možda naočigled pretili.

Posebno bih naglasila da se ne treba oslanjati na indeks tjelesne mase jer nam to nije dovoljno dobar pokazatelj vrste masnog tkiva koje imamo. To je opći pokazatelj koji uopće ne govori koliko postoji masne mase, a koliko mišićne mase, već broj koji kaže kolika je ukupna masa po četvornom metru. Osim debljine na dislipidemiju moramo posumnjati i kod šećerne bolesti, te postoje još neke bolesti, poput primjerice određenih bolesti štitnjače.

Smjernice Europskog kardiološkog društva se bavi dislipidemijama na 120 stranica. Tu su smjernice vrlo jasno razrađene i točno znamo kolike ciljane vrijednosti kod koje kategorije pacijenta možemo očekivati. Hrvatska nažalost spada u zemlje visokog rizika od ove bolesti. Mi nemamo podatke o klasičnoj prevalenciji hiperkolesterolemije u općoj populaciji jer nam nije mjerljiv, budući da nemamo skrining na općoj populaciji. Stoga nam je marker za procjenu stanja aterosklerotska kardiovaskularna bolest. Uz pomoć ove kategorije kod pacijenta procjenjujemo pojavnosti bolesti. Inače, jedan od vanjskih pokazatelja dislipidemije su žućkaste naslage kolesterola na vjeđama, ali kada imamo ovakve fizičke pokazatelje, to je znak da je već riječ o teškim oblicima bolesti, naglašava izv.prof. Selthofer- Relatić.

Stopa pobola od kardiovaskularnih bolesti veća u kontinentalnoj Hrvatskoj

Službeni podaci inače govore da aterosklerotska kardiovaskularna bolest danas uzrokuje smrtni ishod za 2,2 milijuna žena i 1,8 milijuna muškaraca godišnje na području Europe². 

Dislipidemiju danas liječimo upravo da bismo spriječili aterosklerotske bolesti.

Procijenjena smrtnost u Centralnoj Europi je 201 muškarac i 117 žena na 100.000 stanovnika, odnosno u Hrvatskoj prema podacima HZJZ –a iz 2019. godine je to 314 osoba na 100.000 stanovnika², zbog čega smo stavljeni u skupinu država visokog kardiovaskularnog rizika.

Naravno da postoji i razlika u kontinentalnoj i gorskoj te primorskoj Hrvatskoj. U kontinentalnom dijelu je veća stopa pobola od kardiovaskularnih bolesti i tu se mora inzistirati na promjeni stila života. Ono što moramo naučiti pacijente je da je jedini danas modificirajući faktor u aterosklerozi liječenje dislipidemije. Mi još uvijek nemamo razjašnjenje patofiziološke mehanizme i to je u fazi istraživanja, ali ono što možemo sa sigurnošću reći je da znamo kako stabilizirati plak i to liječenjem dislipidemije. Znači mi danas to možemo liječiti, a ne koristimo sve mogućnosti, upozorava ova liječnica.

Prepoznavanje rizika među srodnicima kardiovaskularnog pacijenta – obiteljski probir 

I dok je kod zdravih osoba glavni način sprečavanja ove bolesti zdrav stil života od prehrane do fizičke aktivnosti, kod pacijenata koji su već preboljeli infarkt ili imaju bilo koji drugi dokaz ateroskleroze, obavezna je i terapija za sniženje LDL kolesterola.

Riječ je o grupi lijekova pod nazivom statini i imamo ih više vrsta, a koristimo ih prema grupaciji rizika. Kada i to nije dostatno, daljnji korak su inhibitori apsorpcije kolesterola koje dodajemo po smjernicama, a danas na tržištu imamo još noviju terapiju monoklonska protutijela koja se vežu na enzim koji sudjeluje u recikliranju receptora za LDL kolesterol.

Moderna medicina je došla do neslućenih razmjera mogućnosti liječenja koje bismo mogli i bolje koristiti. No, uz najbolje znanje ne možete ako nemate partnera u pacijentu. Da bismo adekvatno mogli liječiti potrebno je da pacijent razumije zašto bi se trebao liječiti jer dugoročno povišena razina LDL kolesterola će dovesti do ateroskleroza. Starenje samo po sebi mijenja strukture stijenki žila, a gdje god postoji arterija može nastati i ateroskleroza. Stoga, ako je netko u obitelji imao rani infarkt ili dokazanu aterosklerozu svakako bi trebalo napraviti obiteljski probir. Primjerice kod pacijenata koji su imali rani srčani infarkt preporučamo određivanje rizika za familijarnu hiperkolesterolemiju kod oboljele osobe i članova obitelji.

Time možete u ranoj dobi naći dislipidemiju i početi ju liječiti pravodobno i spriječiti neželjene događaje kod potomaka. To nije skupa niti zahtjevna intervencija za provedbu, a njome se rade enormni benefiti za obitelj i društvo, poručuje izv. prof. dr.sc. Kristinu Selthofer – Relatić