Nisu svi znaci srčanog udara tipični

Mnogi misle da su znakovi srčanog udara jasni i poznati. Poput stezanja i boli u prsima koji se mogu širiti i u lijevu ruku. Za laike netipični, ali stručnjacima zapravo jasni znaci mogu biti i drugačiji.

O tome, među ostalim, govori prof. dr. sc. Jozica Šikić, specijalistica interne medicine i kardiologije, pročelnica Zavoda za bolesti srca i krvnih žila KB Sveti Duh u Zagrebu. Posebna područja interesa prof. Šikić su intervencijska kardiologija i zatajivanje srca. 

Osim stezanja u prsima, boli u prsištu ili lijevoj ruci npr. može se pojaviti bol u čeljusti, ili čak u zubima. Može biti prisutna samo bol u ramenima. Bol u želucu, tipična je za krvnu žilu koja hrani desnu stranu srca jer ta krvna žila ide prema želucu. Može biti samo nelagoda i umor. Postoje ljudi koji imaju smanjen osjet bola, pogotovo osobe s dijabetesom. Tako da i sama zaduha, također, može biti znak srčanog udara, objašnjava nam prof. dr. sc. Šikić.

Uznapredovale metode i lijekovi

Intervencijska kardiologija je struka koja spašava mnoge bolesnike s preživljenim ili predstojećim kardiovaskularnim incidentima poput srčanog udara. Metoda je to koja je jako smanjila broj operacija na srcu, ali i spasila mnoge živote i popravila kvalitetu života oboljelih od kardiovaskularnih, posebno, srčanih bolesti.

Kad su krvne žile na srcu začepljene akutno ili kronično, intervencijska kardiologija ima dobre rezultate. Hrvatska ima dobro razvijenu mrežu centara intervencijske kardiologije.

U velikoj mjeri to je smanjilo i brojne fatalne posljedice i smrtnost. Nekad, pacijenti sa infarktom su tri tjedna ležali u bolnici i dobivali fibrinolitike, lijekove protiv zgrušavanja krvi da bi se tromb razgradio. Oni koji su imali zatajivanje srca liječeni su drugim vrstama lijekova. Proteklih 15-20 godina dolazi do revolucionarne primjene uvođenjem stentova. Pacijenti koji su ga dobili, ako sve teče bez komplikacija, idu kući nakon 2 do 4 dana. To je samo jedan primjer razlike koja je promijenila i medicinski pristup i bolesničke sudbine, objašnjava prof. dr. sc. Šikić.

Spriječiti oštećenje srčanog mišića

Jednako tako operacije srca, s ugrađivanjem premosnica koje su nekad bile jedini izbor za veliki broj bolesnika, danas se rade daleko rjeđe.

Zahvaljujući današnjoj intervencijskoj kardiologiji, smanjena je i razina oštećenja srca te očuvana radna sposobnost. Intervencijska kardiologija može vrlo ranim liječenjem smanjiti teže incidente i usporiti razvoj težih oblika bolesti i njihovih posljedica.

Tehnologije napreduju, kao i metode. Danas se većinom u srčane krvne žile intervencijski ulazi kroz krvne žile ruke. Nekadašnji ulazak kroz žile u preponama bio je malo kompliciraniji. Stentovi su također manji, fleksibilniji.

U srcu imamo tri glavne krvne žile, sve su različite. Neke mogu biti zavijene kao da imaju „minival“. Neke krute jer ih je ateroskleroza doslovce „okamenila“. Tada se primjenjuju posebne metode jer se taj kamenac brusi da bi prošao stent ili se posebnim balonom krvna žila širi da bi kroz nju prošao stent.

Broj stentova nije podudaran stupnju bolesti. Nekad jedan stent može biti dugačak kao ostala tri. Nastojimo što manje tog metala ostaviti u srcu pa je kod malih krvnih žila ili onih koje se granaju, balon s lijekom koji širi krvnu žilu jako dobro rješenje kad god je to moguće. Umjesto dva stenta na račvanju žila npr. balon s lijekovima širi žilu i tako rješavamo problem kad god možemo, pojašnjava prof. dr. sc. Šikić.

Postupak može trajati od 10 minuta do nekoliko sati, ovisno o stanju bolesnika i vrsti problema koji ima.

Veći strah od korone nego od infarkta

Veliki problem u ranim intervencijama i liječenju donijela je korona.

Ljudi su se više bojali korone nego infarkta. I onda su trpili pa smo mnoge bolesnike vidjeli u stanju kakvo ne viđamo već 20ak godina otkako su nove i učinkovite metode ušle na velika vrata. Suočili smo se i s mnogim komplikacijama. Stanje se postupno normalizira.

Prevencija je jako važna. Hrana i debljina su posebno pitanje. Kad je netko mršav pitamo je li bolestan. Obrnuto je. Pušači su još prezastupljeni. I koliko god se ponosimo našim sportašima, uopće nismo sportska nacija, premalo se rekreiramo, ističe prof. dr. sc. Šikić.

Zajedno s drugim strukama kardiologija je značajno produljila i na bolje promijenila život bolesnima. Ali, infarkt se može dobiti u svakoj životnoj dobi. Nekad je vezan uz jako loš životni stil, nekad uz genetiku.

Kod žena češće neprepoznata bolest

Prof. dr. sc. Šikić naglašava da ono što je ranije slovilo kao pravilo, da su žene pošteđene, i manje obolijevaju, nije uopće istina.

Žene su kao i muškarci podložne kardiovaskularnim bolestima i naravno infarktu.
Kod žena jest malo drugačiji način, mehanizam nastanka kardiovaskularnih bolesti. To je između ostalog i zato jer imaju manje dušikovog oksida i sklonije su spazmu krvnih žila. I sklonije su ranicama na krvnim žilama. Kod žena se rjeđe potpuno začepi krvna žila, a češće se stvori tromb koji ju ne začepi potpuno. 

Sada smo svjesniji jedne vrste patologije koju dosad nismo znali. A to je da žene imaju bolest malih krvnih žila. Te tri glavne krvne žila srca granaju se na manje, sve manje do kapilara i sve one hrane srčani mišić. Kapilare su kod žena vrlo često uzrok problema kojeg je teško otkriti. Žene dolaze s problemom koji ima sve simptome srčane bolesti, mi napravimo koronarografiju i na njoj ne nađemo nikakav znak bolesti. Bolesnici se kaže nije vam ništa. Ali ustvari riječ je o bolesti, kaže prof. dr. sc. Šikić. 

Pojašnjava kako postoje metode, neinvazivne i invazivne, koje sada to mogu detektirati ako se stručnjaci na to usmjere. I ultrazvuk i intervencijska kardiologija mogu verificirati bolest malih krvnih žila. Češće su kod žena. Dijagnosticirati se mogu u svim većim centrima u Hrvatskoj. Oni uglavnom imaju nove generacije UTZ uređaja koji mogu indicirati uz kasniju invazivnu obradu, da postoji problem opskrbe krvlju srčanog mišića na razini malih krvnih žila.

Ulagati u sebe, a ne u preparate

Ako je u obitelji prisutna kardiovaskularna bolest, kardiološke kontrole preporučuje prof. dr. sc. Šikić, trebaju početi što ranije. Kod naizgled zdravih iza 40. najkasnije 50. godine. Poseban problem koji zahtijeva kontrolu i nadzor od rane dobi je porodična hiperkolesterolemija, kada mogu nastati brojne bolesti i komplikacije. Važnu ulogu imaju liječnici obiteljske medicine jer dobro poznaju obiteljske prilike. Naslijeđe je bitno i liječnik će to znati prepoznati.

Poseban problem je sklonost pacijenata da prestanu uzimati terapiju. Uz to neki su skloni uzimati dodatke prehrani i razne nedokazane preparate, umjesto lijekova. To može biti jako štetno. Prvo jer se izostavljaju lijekovi koji liječe osnovnu bolest. Da, lijekovi mogu imati nuspojave, ali onda se one na razne načine medicinski izbjegavaju, olakšavaju i traži se rješenje. Kod preparata koji nisu medicinski i nemaju dokazanu učinkovitost i praćenje važno je da pacijenti više o tome znaju.
Nisam za te dodatke u prehrani. Ako imate dobru raznovrsnu prehranu, ne trebate te preparate. U mnogim preparatima ima šećera koji mogu štetiti. U svakom slučaju bolje da o tome razgovaraju s liječnikom, savjet je prof. dr. sc. Šikić.

Trendovi se mijenjaju i pritisak na bolesnike zatrpava ih obećanjima o preparatima koje medicina nije provjerila. Dobro je izgraditi svijest o važnosti medicinske terapije i ne baš vjerovati svakoj reklami o preparatima koji bez posljedica mogu obećavati bilo što pa i izliječenje.

U području zatajivanja srca, koje također može početi rano, ali naravno češće razvoj bolesti raste s dobi, postoje nove linije lijekova koji mogu pojačati oslabljenu snagu srca. Postoje metode da se već razvijena bolest stabilizira i drži pod kontrolom. Ipak najbolje je napraviti „generalni servis“ dakle opći sistematski pregled, kardiološki posebno, u dogovoru sa svojim liječnikom.

Savjet prof. dr. sc. Jozice Šikić je da i sami vodimo računa o zdravlju. Lakše je spriječiti nego čitav život uzimati lijekove. Uz to kasno liječenje može nepovratno oštetiti dio srčanog mišića. Paziti na unos dobrih nutrijenata, tjelesnu aktivnost, poboljšati tako vitalnost i čuvati krvne žile. Više ulagati u sebe i sport, a manje u neprovjerene preparate.