Ranom dijagnozom do spašenih života!

Ko bi trebalo da proveri svoj holesterol?

Muškarci bi trebalo do 35.godine života barem jednom da provere svoj LDL holesterol, dok se ženama savetuje da to urade do 45. godine. Osobe sa visokim kardiovaskularnim rizikom trebalo bi da kontrolišu svoj LDL holesterol mnogo češće. Osobe s kardiovaskularnim bolestima i osobe s povišenim rizikom češće treba da kontrolišu ​​holesterol i druge faktore rizika.

Ukoliko postoje članovi porodice koji su vrlo rano doživeli srčani ili moždani udar, vrednost holesterola trebalo bi odrediti što je moguće ranije; po mogućnosti još u dečijem uzrastu. Bitno je proveriti postoji li rizik od nasledno povišenog holesterola i bolesti koja se zove familijarna hiperholesterolemija.

Razgovarajte sa svojim izabranim lekarom, naročito ukoliko u porodici postoji podatak o preranom gubitku člana porodice, odnosno, bližeg rođaka, zbog posledica srčanog ili moždanog udara ili drugih posledica aterosklerotske bolesti u dobi mlađoj od 55. godina. 

Svako sniženje LDL holesterola za 1 mmol/l snižava velike kardijalne događaje za 22%!

Znate li koliki je Vaš LDL holesterol?                                                                                         

Lekar Vas može uputiti u sve potrebne detalje i sugerisati Vam koje je sve analize potrebno uraditi. Dobićete objašnjenje za vrednosti Vašeg holesterola i razgovaraće sa Vama o mogućnostima lečenja, u slučaju da vrednosti holesterola nisu kakve bi trebalo da budu.

To je naročito važno za ljude koji puše, imaju druga zdravstvena stanja, kao što su dijabetes ili upalna stanja, ili u porodici imaju obolele od bolesti srca, visokog krvnog pritiska ili moždanog udara.

Treba li Hrvatskoj Nacionalni plan borbe protiv kardiovaskularnih bolesti?

Nacionalni plan borbe protiv kardiovaskularnih bolesti je potreban i sigurno će označiti dodatni napredak u navedenom području. Ipak, moramo biti svjesni da već sada spadamo u zemlje s vrhunskom kliničkom kardiološkom praksom u kojoj su aktivnosti Hrvatskog kardiološkog društva u svim područjima na iznimno visokoj razini, a kardiolozi, ali i drugi specijalisti - u prvom redu specijalisti obiteljske medicine tradicionalno vrlo aktivno prate i provode preporuke Europskog kardiološkog društva.

Siguran sam da bi formiranje ovakvog Nacionalnog plana uz ključnu ulogu nacionalnog stručnog društva predstavljalo dodatni iskorak u promicanju dobre kliničke prakse, boljoj edukaciji i razvoju svijesti o važnosti kardiovaskularne prevencije kod našeg građanstva.

Kako se u Europi prate kardiovaskularni bolesnici - Hrvatska nema registar, je li nam on nužnost?

Hrvatsko kardiološko društvo na čelu s akademikom Davorom Miličićem već niz godina nedvojbeno uživa izniman ugled na europskoj razini i u samom Europskom kardiološkom društvu. Uključeni smo u sve aktivnosti te prepoznati kao sredina koja provodi najkvalitetniju kardiološku praksu usklađenu sa suvremenim trendovima, tehnologijama i preporukama. U navedenom smislu sudjelujemo i u nizu europskih registara.

Za unapređenje postojećeg stanja u navedenom području, osim uvođenja vlastitih nacionalnih registara unutar kardiovaskularne medicine koji bi svakako predstavljali značajan pozitivan pomak, važno je slijediti načelo usklađenosti s postojećim europskim registrima, a posebno je važno osigurati dosljedno i precizno popunjavanje ovakvih baza podataka kako bi prikupljeni rezultati imali najvišu razinu relevantnosti.