Uzroci i rizici zatajivanja srca

Što uzrokuje zatajivanje srca?

Srce je mišić koji pumpa krv tijelom. Kod zatajivanja srca, ono gubi sposobnost djelotvornog pumpanja krvi. Uzroci zatajivanja srca su mnogobrojni.

Uzrok može biti bolest srčanog mišića koja se općenito naziva kardiomiopatija. Srce može oslabiti zbog smanjenja njegove istisne frakcije (nemogućnost pumpanja krvi), najčešće kao posljedica upale (miokarditisa), ateroskleroze koronarnih krvnih žila ili ishemije.

Srčani udar i visoki krvni tlak glavni su uzroci i čimbenici rizika, ali i ostale bolesti koje oštećuju ili oslabljuju srčani mišić i srčane zaliske mogu uzrokovati zatajivanje srca. Mnogi ljudi koji imaju zatajivanje srca žive s drugim dugoročnim stanjima, kao što su bolesti pluća ili šećerna bolest.

Procjenjuje se da od kroničnog zatajivanja srca u Hrvatskoj boluje od 65 000 do  75 000 bolesnika.

Zatajivanje srca kao posljedica drugih stanja

Zatajivanje srca može se razviti kao posljedica drugih stanja koja su oštetila, oslabila ili ukrutila vaše srce, kao što su:

• Bolest koronarnih arterija (krvnih žila koje prehranjuju srce) - najčešći je oblik srčanih bolesti i najčešći uzrok zatajivanja srca. Bolest je posljedica nakupljanja masnih naslaga u arterijama, koje smanjuju protok krvi i mogu dovesti do srčanog udara ili infarkta miokarda;
• Visok krvni tlak - ako je Vaš krvni tlak visok, srce mora raditi više nego što bi trebalo da krv protječe cijelim tijelom. S vremenom, ovaj dodatni napor može učiniti Vaš srčani mišić preukočenim ili preslabim da bi učinkovito pumpao krv;
• Kardiomiopatije (bolesti srčanog mišića) -  postoje različite bolesti srčanog mišića koje se mogu naslijediti ili biti prouzročene drugim stvarima poput virusnih infekcija, alkohola ili nekih lijekova;
• Bolesti srčanih zalistaka -  čak i ako se jedan od četiri srčana zaliska otvara ili zatvara pogrešno, to može biti uzrok zatajivanja srca. Ako krv - kroz preveliki otvor ventila - teče u pogrešnom smjeru (insuficijencija mitralnog zaliska) ili ako se ventil ne otvori dovoljno, tako da kroz njega teče samo malo krvi, srce to mora pokušati nadoknaditi povećanim performansama. Međutim, takvo preopterećenje u konačnici može dovesti do zatajivanja srca;
• Poremećaji srčanog ritma - kod srčanih aritmija srce nepravilno kuca. To možete osjećati kao posrtanje srca, lupanje srca ili kao neželjene pauze u nizu otkucaja srca. Patološki poremećaji ritma narušavaju performanse pumpanja srčanog mišića i mogu dovesti do zatajivanja srca.
• Upala srčanog mišića (miokarditis) - također može biti jedan od uzroka zatajivanja srca kao i sve bolesti koje oslabljuju srčani mišić. Ovisno o tome koliko utječu na srce, povećava se i rizik od trajnog slabljenja srca;
• Te neke druge kronične bolesti kao što su dijabetes, bolesti štitnjače ili HIV.

Čimbenici rizika za nastanak zatajivanja srca

Bolesti srca i krvnih žila uzrokuju čimbenici na koje u velikom dijelu možemo utjecati – izmijeniti ih, kontrolirati i/ili liječiti. Njih nazivamo promjenjivim čimbenicima rizika. Na žalost, postoje i oni koji su nam zacrtani, zato ih zovemo nepromjenjivima. To su dob, spol i nasljeđe.

Dovoljan je jedan čimbenik rizika da dovede do zatajivanja srca, ali što ih je više, veća je vjerojatnost njegova nastanka. To mogu biti:

• Dob: rizik od zatajivanja srca raste s godinama. Zatajivanje srca najčešći je razlog hospitalizacije kod ljudi starijih od 65 godina.
• Spol: muškarci imaju veći rizik od razvoja zatajivanja srca, iako žene imaju veću vjerojatnost razvoja dijastoličkog zatajivanja srca (nemogućnost normalnog opuštanja srčanog mišića).
• Nasljeđe: osobe s obiteljskom anamnezom kardiomiopatija (bolesti koje oštećuju srčani mišić) imaju povećan rizik od razvoja zatajivanja srca.
• Šećerna bolest: osobe s dijabetesom imaju visok rizik od zatajivanja srca, osobito ako imaju i bolest koronarnih arterija (arterije koje prehranjuju srčani mišić) i visoki krvni tlak.
• Pretilost: postoje snažni dokazi da je pretilost sama po sebi glavni čimbenik rizika za zatajivanje srca, posebno u žena. Ako je pretilost povezana i s povišenim krvnim tlakom i sa šećernom bolesti, rizik od razvoja zatajivanja srca još je veći.
• Povišen krvni tlak (hipertenzija): povišen krvni tlak ili arterijska hipertenzija još se naziva i „tihi ubojica” jer često nema nikakvih simptoma, a bolesnici ne osjećaju nikakve promjene sve dok prvi put ne izmjere tlak. Arterijsku hipertenziju moguće je prevenirati i kontrolirati promjenom nezdravih životnih navika, uravnoteženom prehranom s manjim udjelom soli, prestankom pušenja, redovitom tjelesnom aktivnošću, održavanjem normalne tjelesne težine i izbjegavanjem stresa u svakodnevnom životu.
• Dislipidemija: prevencija i liječenje kardiovaskularnih bolesti uključuje liječenje dislipidemije prema važećim smjernicama koje obvezuju promjenu stila života i primjenu lijekova za snižavanje kolesterola u krvi - hipolipemika.
• Tjelesna neaktivnost: pušenje, tjelesna neaktivnost, pretilost i niži socio-ekonomski status često su zanemareni čimbenici rizika. Redovita tjelovježba može Vam pomoći da smršavite i povisite HDL - kolesterol (dobar kolesterol), što može pomoći u kontroli krvnog tlaka, dijabetesa i općeg zdravlja srca.
• Pušenje: pušenje pridonosi sužavanju krvnih žila i porastu krvnog tlaka. Ugljikov monoksid iz dima cigarete smanjuje opskrbu tijela kisikom.
• Koronarna bolest srca i preboljeli infarkt miokarda (srčani udar): glavni su uzroci oštećenja funkcije lijeve klijetke. Promjene koje se događaju na staničnoj, neurohumoralnoj i električnoj razini srčanog mišića glavni su uzrok razvoja kroničnog zatajivanje srca.

Kako možemo reducirati rizik za razvoj zatajivanja srca?

Iako neke čimbenike ne možemo mijenjati, postoje faktori na koje možemo utjecati. Načini na koje možete reducirati rizik od razvoja zatajivanja srca:

• Način života
• Regulacija tjelesne težine
• Tjelesna aktivnost
• Prestanak pušenja
• Zdrava prehrana
• Regulacija krvnog tlaka
• Regulacija šećera u krvi
• Regulacija kolesterola u krvi
• Redovito uzimanje preporučenih lijekova. 

Međutim, ponekad se zatajivanje srca ne može spriječiti, a simptomi se mogu razviti zbog drugog stanja, genetske predispozicije ili nepoznatog uzroka. Razgovarajte sa svojim liječnikom ili medicinskom sestrom kako biste shvatili zašto ste razvili zatajivanje srca te kako možete kontrolirati svoje simptome i živjeti kvalitetan život.