Povišen krvni tlak - tihi ubojica
Povišeni krvni tlak (arterijska hipertenzija) jedan je od najvažnijih čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti, obično nema simptoma te se zato često i ne liječi! Saznajte više
Čini se da koristite stariju verziju Internet Explorera koja nije podržana. Savjetujemo da ažurirate svoj preglednik na najnoviju verziju Microsoft Edgea ili razmislite o korištenju drugih preglednika kao što su Chrome, Firefox ili Safari.
Povišeni krvni tlak (arterijska hipertenzija) jedan je od najvažnijih čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti, obično nema simptoma te se zato često i ne liječi! Saznajte više
O hipertenziji ili povišenom krvnom tlaku govorimo kada je sistolički krvni tlak ≥ 140 mmHg, odnosno dijastolički krvni tlak ≥ 90 mmHg. Gotovo 30-45% odrasle populacije boluje od hipertenzije.
Svake minute srce pumpa pet do sedam litara krvi kroz tijelo - otprilike onoliko koliko ljudi posjeduju. Kroz glavnu arteriju, koja vodi krv iz srca (aortu), dnevno teče oko 10.000 litara krvi kako bi se svaki dio našeg tijela opskrbio krvlju bogatom kisikom.
Krvni tlak određuje:
Što su arterije (krvne žile koje vode krv iz srca) uže, a količina krvi koju srce izbaci veća, to je viši i krvni tlak kako bi dovoljna količina krvi stigla do svih potrebnih tkiva i organa.
KATEGORIJA | SISTOLIČKI (mmHg) | DIJASTOLIČKI (mmHg) |
---|---|---|
Optimalan | <120 | <80 |
Normalan | 120-129 | 80-84 |
Visoko normalan | 130-139 | 85-89 |
HIPERTENZIJA | ||
I stupanj (blaga) | 140-159 | 90-99 |
II stupanj (umjerena) | 160-179 | 100-109 |
III stupanj (teška) | ≥180 | ≥110 |
Izolirana sistolička hipertenzija | ≥140 | <90 |
Zašto povišen krvni tlak nazivaju „tihim ubojicom“? Uglavnom nema simptoma ili su oni nespecifični; zbog čega se visoki krvni tlak često otkriva relativno kasno.
Ako se ne otkrije na vrijeme i ne liječi, visoki tlak izaziva dugotrajne posljedice na različita tkiva i organe. Može biti odgovoran za nastanak moždanog udara, infarkt miokarda, iznenadnu smrt, zatajenje srca, bolest perifernih arterija (PAB), kao i dovesti do završnog stadija bubrežne bolesti.
Ponekad se povišeni krvni tlak može manifestirati nemirom, glavoboljom, vrtoglavicom, mučninom, zujanjem u ušima te crvenilom lica, ali često može biti i bez ikakvih simptoma.
Dijagnozu svakako mora postaviti Vaš liječnik. Ako ste jednim mjerenjem izmjerili visok krvni tlak, to ne znači da automatski bolujete od hipertenzije. Zbog toga liječnik mora pratiti Vaš tlak kroz određeno vremensko razdoblje, kako bi ustanovio je li zaista povišen. Može Vam savjetovati da tlak mjerite kod kuće, bez dodatne nervoze koju može stvoriti posjet liječniku te da vodite dnevnik tlaka.
Liječnik Vam također može preporučiti nošenje holtera tlaka, uređaja koji kroz 24 sata bilježi Vaš krvni tlak uz koji bilježite dnevnik Vaših aktivnosti toga dana. Jedini način da saznate imate li povišen krvni tlak je da ga izmjerite.
Uvijek se preporučuje mjerenje krvnog tlaka mjeračem koji ima manžetu nadlaktice. Mjerač ručnog zgloba često pokazuje veća mjerenja, ali može biti i niži. Važno je izmjeriti krvni tlak u položaju zatezanja manžete tlakomjera na ruci u visini srca, uvijek u sjedećem položaju. Ruka mora biti opuštena, bez naprezanja mišića i stiskanja šake. Poželjno je sjesti 15-20 minuta prije samog mjerenja kako bi bili što smireniji i opušteniji.
Ukoliko u svojoj obitelji imate nekog s hipertenzijom ili bolestima srca i krvnih žila, Vaš će liječnik vjerojatno preporučiti da češće kontrolirate krvni tlak. Nažalost, ponekad nećemo ni znati da je krvni tlak povišen sve dok se ne razviju komplikacije. Ako vam je postavljena dijagnoza hipertenzije, krvni tlak treba ipak češće kontrolirati. Slijedite upute liječnika i vodite dnevnik praćenja tlaka prema njegovim uputama.
U dnevnik simptoma možete također upisivati i izmjerene vrijednosti krvnog tlaka pored ostalih simptoma i znakova koje zabilježite. Dnevnik svakako uzmite sa sobom na pregled i pokažite Vašem liječniku.
Lijekovi za snižavanje krvnog tlaka
Osnova liječenja povišenog krvnog tlaka je redukcija tjelesne težine, prilagodba prehrane i redukcija unosa soli; općenito, zdrave životne navike. No, u većini slučajeva to nije dovoljno i treba započeti medikamentoznu terapiju.
Postoji nekoliko skupina antihipetenziva (lijekovi za snižavanje krvnog tlaka):
Bolje spriječiti nego liječiti! Zdrav način života najbolji je način kako krvni tlak držati pod kontrolom. Nerijetko se povišeni krvni tlak razvija kao posljedica neregulirane prehrane, neurednog načina života i nedovoljno tjelesne aktivnosti.
Povišeni krvni tlak uz pušenje i povišene masnoće najvažniji je rizični čimbenik za nastanak koronarnih bolesti, infarkta srca i osobito moždanog udara, stoga je dobra regulacija krvnog tlaka iznimno važna za prevenciju kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti.