Čini se da koristite stariju verziju Internet Explorera koja nije podržana. Savjetujemo da ažurirate svoj preglednik na najnoviju verziju Microsoft Edgea ili razmislite o korištenju drugih preglednika kao što su Chrome, Firefox ili Safari.

Zatajivanje srca
< Upoznajte svoju bolest
Što je zatajivanje srca? >
li

Koja je uloga srca u krvotoku?

Srce je motor krvotoka! Svojom crpnom snagom srce osigurava da su svi organi, tkiva, pa čak i najmanja stanica našeg tijela, stalno dovoljno opskrbljeni kisikom i hranjivim tvarima. Ono kuca stalno i bez pauze – oko 100 000 puta na dan. 

Kako radi zdravo srce?

Srce je središnji organ krvožilnog sustava koji svojim kontrakcijama omogućuje protjecanje krvi tijelom. Da biste shvatili kako srce radi, najprije morate razumijeti kako je ono građeno.

Kako je srce građeno?

Srce je šuplji mišić veličine šake koje je mišićnom pregradom (septum) podijeljeno u lijevo i desno srce, a svaka polovica opet u klijetku i pretklijetku koje daju ukupno 4 srčane komore.

  • Lijeva klijetka je jača jer mora pumpati krv kroz cijelo tijelo pod višim tlakom. 
  • Desna klijetka, nešto slabije mišićne građe, mora primijeniti znatno niži tlak da bi pumpala krv u pluća.

Između klijetki i pretklijetki postoje „ventili“, odnosno, srčani zalisci koji sprječavaju vraćanje krvi u suprotnom smjeru.

 

 

Desno srce čine dvije komore; desna pretklijetka:

A) iz organa i tkiva dolazi krv siromašna kisikom,

B) krv siromašna kisikom odlazi u pluća.

slika srca

 

Lijevo srce čine dvije komore; lijeva pretklijetka i klijetka:

C) dobiva iz pluća oksigeniranu krv,

D) pumpa krv bogatu kisikom cijelim tijelom.

 

U srcu se nalazi centar gdje se stvaraju električni impulsi koji reguliraju brzinu i ritam otkucaja Vašeg srca. Zdravo srce kuca brzinom potrebnom za opskrbu odgovarajuće količine krvi.

linija3

Zdravo srce teži u prosjeku između 300 i 350 grama. Ako srce mora trajno obavljati više posla, na primjer, kod sportaša ili kod određenih srčanih bolesti kao što su visoki krvni tlak ili suženje aortnog zaliska, također može biti znatno teže.

linija3

Krvne žile srca

Iz svake komore srca izlazi po jedna velika krvna žila: iz lijeve klijetke aorta; iz desne plućna arterija. Sa svakim otkucajem srca, lijevo srce pumpa krv u aortu, a time i u sve dijelove tijela. Desno srce tjera krv kroz plućnu arteriju u pluća.

Desna i lijeva koronarna arterija izlaze iz aorte dajući mnoge ogranke koji poput vijenca obavijaju srce. Dok tijelo miruje, srce je organ koji u svojem radu troši najviše kisika, a pri naporu, povećana potreba za kisikom zahtijeva povećanje protoka krvi kroz koronarne arterije i do šest puta.

Srce je dobro prokrvljeno putem koronarnih krvnih žila, što mu osigurava dovoljno hrane i kisika.

slika srca

Što čini kardiovaskularni sustav?

Srce je središte krvožilnog sustava. Osim srca, njega čini sustav premrežen krvnim žilama, arterijama, venama i kapilarama, koje prenose krv iz svih područja tijela te, također, u sva područja tijela. 

Krv prenosi kisik i hranjive sastojke potrebne svim tkivima i stanicama za pravilan rad. Isto tako, krvlju se prenosi i ugljični dioksid u Vaša pluća kako biste ga mogli izdahnuti. Unutar srca i na izlazu velikih krvnih žila iz njega nalaze se zalisci koji trebaju osigurati da krv cirkulira u pravome smjeru.


Srčani ritam je neovisan o našoj odluci o volji, srce kuca "autonomno". Ovaj sustav također automatski osigurava da se otkucaji srca prilagođavaju u skladu s tim tijekom fizičkog napora, tijekom sporta, tijekom spavanja ili odmora ili tijekom mentalne napetosti. To određuje središnji živčani sustav

 

      1. Krv prima kisik u plućima. Krv ima visoku razinu kisika.

      2. Srce pumpa krv siromašnu kisikom u pluća.

      3. Krv siromašna kisikom putuje natrag u srce.

 

A = arterije; transportiraju krv iz srca

Što čini kardiovaskularni sustav

 

      4. Srce pumpa krv bogatu kisikom u ostatak tijela.

      5. Krv dostavlja kisik tijelu kako bi moglo funkcionirati.

      6. Tako krv postaje siromašna kisikom.

 

B = vene, vraćaju krv u srce

Kako srce kuca?

Sa svakim otkucajem, srce pumpa oko 70 mililitara krvi, što je 300 litara u sat vremena i preko 2 milijuna litara u cijeloj godini. Kod 75-godišnje osobe srce je već ispumpalo oko 179 milijuna litara krvi.

Količina krvi koju srce ispumpa iz lijeve klijetke sa svakim otkucajem u odnosu na količinu krvi koja se u njoj nalazi naziva se ejekcijska ili istisna frakcija (EF). Ova količina krvi i otpor u krvnim žilama u tijelu određuju krvni tlak.

Kako-Srce-Kuca-Ver-1

 

Koja je uloga srca kao pumpe?

U lijevoj klijetki srca nalazi se oko 140 mililitara krvi u opuštenom stanju. Srce pumpa 80 mililitara krvi u glavnu arteriju tijekom otkucaja srca, tako da je frakcija izbacivanja 57%. U zdravih ljudi ejekcijska ili istisna frakcija (EF) iznosi više od 50 do 60%, a mladi imaju istisnu frakciju (EF) od čak 65 do 70%.  

Kod osoba s teškim zatajenjem srca, ejekcijska frakcija može pasti i do ispod 25% te preslabo srce tada ne može dovoljno opskrbiti tijelo krvlju.

U mirovanju, srce odrasle osobe kuca 60 -70 puta u minuti. Srčani otkucaj ima dvije faze: 
  
1. Sistola (kontrakcija srčanog mišića): dio srčanoga ciklusa u kojem se srčane klijetke stežu i izbacuju krv. Desna klijetka izbacuje vensku krv u plućnu arteriju, a lijeva klijetka izbacuje arterijsku krv u aortu.
2. Dijastola (faza opuštanja): razdoblje opuštanja (relaksacije) srčanog mišića u srčanom ciklusu. Dijastola počinje otvaranjem zalistaka između pretklijetki i klijetki (venskih ušća).

Funkcionalno oštećenje srca može utjecati i na sistolu, na dijastolu ili na obje faze srčanog ciklusa.

slika

 

Različiti organi tijela različito su prokrvljeni

Tijelo poput savršenog stroja regulira koju količinu krvi dobiva svaki organ ili tkivo. Najbolje je prokrvljen mozak. Čak 13% istisne frakcije (količina krvi koju srce ispumpa u svakoj sistoli) dolazi u mozak. Mozak je posebno osjetljiv na nedostatak kisika - živčane stanice mozga vrlo brzo umiru bez kisika i ne mogu se zamijeniti novima.

Ljudski mozak čini tek 2% tjelesne mase, ali troši oko 20% kisika dostupnog u organizmu. 

U koronarne arterije (krvne žile koje prehranjuju srčani mišić) dolazi 4% cjelokupnog srčanog izlaza. One su važne jer samo srce opskrbljuju kisikom. Bubrezi su također dobro prokrvljeni - zbog toga što čiste krv od štetnih tvari i izlučuju ih iz organizma urinom. Prokrvljenost ostalih organa uglavnom ovisi o njihovim potrebama. Na primjer, poslije obroka veliki dio krvi slijeva se u gastrointestinalni trakt (želudac i crijeva) zbog probave hrane i apsorpcije hranjivih tvari. S druge strane, kod fizičke aktivnosti naši mišići opskrbljeni su s više krvi nego u mirovanju.

Srce omogućuje transport:

  • hranjivih tvari
  • kisika 
  • otpadnih tvari 
  • hormona 
  • imunoloških stanica.
linija4

 

Objašnjenje kratica:

  • EF ejekcijska ili istisna frakcija

Literatura:

  1. Wikipedia Dostupno na: https://hr.wikipedia.org/wiki/Srce - pristupljeno veljača 2022.
  2. Internist na internetu. Dostupno na: https://www.internisten-im-netz.de/fachgebiete/herz-kreislauf/aufbau-funktion-des-herzens/vorhoefe-herzkammern-aorta.html  - pristupljeno veljača 2022.
  3. How the heart Works/ NHLBI Dostupno na: https://www.nhlbi.nih.gov/health-topics/how-heart-works  - pristupljeno veljača 2022.
  4. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021.Dostupno na: https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=56262 – pristupljeno veljača 2022.
  5. Škole.hr. Dostupno na: https://www.skole.hr/15-zanimljivih-cinjenica-o-mozgu/ - pristupljeno svibanj 2022.
Povratak na vrh
li
HR2304047844