Koronarna bolest srca
Održavanje LDL kolesterola u preporučenim vrijednostima sprječava razvoj koronarne bolest srca. Pobijedimo zajedno koronarnu bolest srca!
Čini se da koristite stariju verziju Internet Explorera koja nije podržana. Savjetujemo da ažurirate svoj preglednik na najnoviju verziju Microsoft Edgea ili razmislite o korištenju drugih preglednika kao što su Chrome, Firefox ili Safari.
Održavanje LDL kolesterola u preporučenim vrijednostima sprječava razvoj koronarne bolest srca. Pobijedimo zajedno koronarnu bolest srca!
Da bi srce nesmetano obavljalo svoju funkciju, ono mora biti opskrbljeno hranjivim tvarima i kisikom. To omogućavaju koronarne krvne žile. Zato je bitno da su one stalno prohodne. Ako, iz bilo kog razloga, dođe do smanjenog protoka krvi kroz koronarne krvne žile, srce ne dobiva dovoljno kisika i dolazi do oštećenja. S vremenom, oštećenje postaje trajno i nastaje koronarna bolest srca.
Do koronarne bolesti dolazi kada se oštete krvne žile koje opskrbljuju srce krvlju, kisikom i hranljivim tvarima. Najčešći razlog za nastanak koronarne bolesti su plakovi u arterijama koji sadrže kolesterol ili, pak, upala. Rastom plaka, suze se srčane arterije, smanjujući dotok krvi u srce. Na kraju procesa, smanjen dotok krvi može izazvati bol u grudima (anginu pektoris), kratak dah (dispneju) ili neke druge znakove i simptome koronarne bolesti.
Potpuno začepljene krvne žile mogu izazvati srčani udar ili infarkt.
Saznajte što uzrokuje nastanak koronarne bolesti te koji simptomi ukazuju da bolujete od koronarne bolesti te koja je razlika između stabilne i nestabilne angine pektoris.
Doc. dr. sc. Eduard Margetić iz Zavoda za opću kliničku kardiologiju KBC Zagreb govori o koronarnoj bolesti srca.
Koronarna bolest razvija se postepeno, tijekom godina, zbog naslaga kolesterola u koronarnim krvnim žilama. Vremenom protok kroz njih postaje sve manji zbog čega srce ne dobiva dovoljnu količinu kisika. Najčešće se manifestira kao bol u grudima koju nazivamo angina pektoris. Može biti stabilna i nestabilna. Stabilna se u većini slučajeva javlja tijekom fizičkog napora jer su potrebe za kisikom tada puno veće. Kako bolest napreduje, tegobe su češće i izražene i pri manjim naporima, ponekad i u mirovanju. U tom se slučaju radi o nestabilnoj angini.
Vaš odabrani liječnik kardiolog napravit će detaljan klinički pregled i porazgovarati s Vama kako bi saznao osnovne podatke o Vašim tegobama, kada su se one javile i koliko dugo već traju. Osim toga, potrebno je provjeriti je li u obitelji bilo sličnih stanja (osobna i obiteljska anamneza). Postoje različite dijagnostičke metode kojima se može potvrditi dijagnoza koronarne bolesti. Važno je otkriti kardiovaskularnu bolest što je prije moguće i pravovremeno započeti liječenje.
Potrebno je promijeniti stil života, liječiti čimbenike rizika za nastanak koronarne bolesti i uzimati određene lijekove koje propisuje liječnik. Ponekad je potrebno učiniti perkutanu koronarnu intervenciju (PCI) ili čak operativni zahvat kako bi se ponovno uspostavio normalan protok krvi kroz zahvaćenu krvnu žilu srca. Za više detalja kontaktirajte Olija, našeg virtualnog zdravstvenog asistenta.
Ponekad može biti bez ikakvih simptoma. Znak koronarne bolesti mogu biti promjene u elektrokardiogramu (EKG). Najčešće se očituje kao bolovi u grudima koji mogu biti vezani uz napor ili se javiti čak i u mirovanju. Ako se bolovi javljaju u mirovanju, odmah je potrebno zatražiti liječničku pomoć.