Hrvatska postigla značajno smanjenje broja obolelih od kardiovaskularnih bolesti primenom sistemske prevencije

Kardiovaskularne bolesti predstavljaju globalni zdravstveni izazov, sa smrtnošću od preko 18 miliona ljudi godišnje. Iako u Hrvatskoj kardiovaskularne bolesti predstavljaju prvi uzrok smrti sa preko 40% svih umrlih osoba, postignuti su značajni napreci u borbi protiv ove bolesti, zahvaljujući naporima stručnjaka, institucija i celokupnog zdravstvenog sistema. 

Kako akademik Davor Miličić, direktor Klinike za kardiovaskularne bolesti KBC Zagreb, načelnik koronarne jedinice i odeljenja aritmologije KBC Zagreb i redovni profesor interne medicine i kardiologije Medicinskog fakulteta Univerziteta u Zagrebu, ističe: „Prevencija kardiovaskularnih bolesti treba biti cjelovita i usustavljena. Mi kardiolozi moramo raditi ruku pod ruku s onima koji se bave javnim zdravstvom i s Ministarstvom zdravstva. Ova saradnja je od ključne važnosti kako bi se postigli željeni rezultati. To je conditio sine qua non.“ 

Prema rezultatima iz prakse, smrtnost od kardiovaskularnih bolesti u Hrvatskoj smanjena je sa više od 50% na čak 36,4%, ali još uvek postoji prostor za poboljšanje. Akademik Miličić naglašava važnost kreiranja nacionalnog plana prevencije i kontrole kardiovaskularnih bolesti, koji je trenutno u izradi. Ovaj plan će obuhvatiti sve segmente društva, od školske i vrtićke populacije, preko porodice, do starijih građana. 

Jedan od konkretnih koraka u ovom pravcu je izrada hrvatskog nacionalnog skrining sistema na porodičnu hiperlipoproteinemiju. To je bolest koja pogađa značajan broj ljudi, ali većina njih nije svesna svoje dijagnoze. Prepoznavanjem i lečenjem ovog stanja može se značajno doprineti smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti.  

„Više od 90% ljudi prolazi bez dijagnoze o hiperlipoproteinemiji, a te osobe oboljevaju i umiru od infarkta miokarda, srčanog udara i slično u dobi od 45, 50 godina, dakle onda kada su najproduktivniji. Da bi se to spriječilo, takve osobe trebaju biti podvrgnute terapijama kojih danas imamo i na taj način one mogu doživjeti normalnu životnu dob“, ističe akademik Davor Miličić, direktor Klinike za kardiovaskularne bolesti KBC Zagreb.

Na kraju, borba protiv kardiovaskularnih bolesti nije samo borba protiv jedne bolesti. To je borba za zdraviju naciju, za duže i kvalitetnije živote svih članova društva.

Osvešćivanje društva glavni je korak u borbi protiv kardiovaskularnih bolesti 

Uz svu dostupnu medicinsku tehnologiju i napredne metode lečenja, ključ za smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti leži u prevenciji i osvešćivanju stanovništva. Redovni pregledi i skrining testovi igraju važnu ulogu u ranoj dijagnostici, ali isto tako mogu poslužiti kao sredstvo za osvešćivanje čitave nacije i društva u celini.  

Među glavnim izazovima i faktorima koji doprinose razvoju kardiovaskularnih oboljenja ističe se prekomerna težina i gojaznost, ali i nezdrav stil života, te konzumiranje duvanskog dima, što je još jedan veliki problem, sa gotovo jednom trećinom populacije koja puši.  

Akademik Miličić naglašava da je još jedna važna akcija zapravo borba za smanjenje unosa kuhinjske soli. Prosečan građanin Hrvatske unosi između 10-12 grama soli dnevno, dok preporučena količina ne bi trebala prelaziti 5 grama. S tim u vidu potrebno je raditi na podizanju svesti kako svakog pojedinca, tako i celokupnih organizacija i industrija, kako bi se postigli određeni rezultati u smanjenju unosa soli. 

Na kraju, uz sve navedene napore i saradnju sa relevantnim institucijama, postoji optimizam da će se u narednim decenijama značajno smanjiti kardiovaskularna smrtnost kako u svetu, regionu, tako i u Hrvatskoj.